|
Britanska ambasada u Beogradu |
NEVIDLJIVE: LJUDSKA PRAVA ROMKINJA U VOJVODINI ___________________________________________ The invisible ones: human rights of Roma women in Vojvodina |
||
|
|
|
||
| №1 | Trening | Arhiv | Ucesnice |
|
Vojvodina i Romkinje
Vojvodina je autonomna pokrajina Srbije i Crne Gore koja graniči državu sa Hrvatskom, Mađarskom i Rumunijom. Glavni grad AP Vojvodine je Novi Sad i u njemu je sedište pokrajinske vlade. Prema poslednjem popisu (2002) u Vojvodini živi 2.013.889 stanovnika od toga 49% muškaraca i 51% žena iz tridesetak različitih nacionalnih/religijskih/etničkih/regionalnih grupa: Srbi/kinje, Crnogorci/ke, Jugosloveni/ke, Albanci/ke, Bošnjaci/kinje, Bugari/ke, Bunjevci/ke, Grci/kinje, Goranci/ke, Hrvati/ce, Italijani/ke, Jevreji/ke, Mađari/ce, Makedonci/ke, Muslimani/ke, Nemci/ice, Poljaci/kinje, Romi/kinje, Rumuni/ke, Rusi/kinje, Rusini/ke, Slovaci/kinje, Slovenci/ke, Šokci/ice, Ukrajinci/ke, Česi/hinje, Vlasi/hinje i Vojvođani/ke[1]. U Srbiji i Crnoj Gori Romi/kinje su dobili/e status nacionalne manjine 2002[2]. Ukupno se 29.057 muškaraca i žena izjašnjava kao Romi/kinje što čini 1,43% stanovništva Vojvodine. U odnosu na popis iz 1991. zabeležen je porast Roma za 19%, ne samo zbog prirodnog priraštaja koji opada ali je i dalje dvostruko veći nego kod ostalog stanovništva (osim Albanaca), već najverovatnije zbog povećane pažnje prema Romima/kinjama i posrednog ohrabrivanja da se izjašnjavaju kao pripadnici romske nacionalne zajednice. I pored toga, pretpostavlja se da je broj Roma/kinja značajno veći jer se i dalje veliki broj izjašnjava za pripadnike drugih nacionalnih grupa najčešće prema jeziku sredine koji govore (Srbi, Mađari, Rumuni) i mnogi/e Romi/kinje koji/e žive u neregistrovanim naseljima ili drugde a nisu prijavljeni nisu obuhvaćeni/e popisom. Takođe zbog velike pokretljivosti romske nacionalne grupe, migracionih talasa od malih ka velikim mestima, nerazvijenih ka razvijenim regionima, iseljavanja sa Kosova, doprinose da zvaničan broj Roma/kinja ostane nepoznat. Starost romske populacije je relativno niska: 62% su mlađi od 25 godina, a svega 4,1% je starije od 60 godina. Osnovno obeležje društveno-ekonomskog položaja Roma/kinja uz velik udeo izdržavanog stanovništva je nizak stepen ekonomske aktivnosti, visoka nezaposlenost, imaju neproporcionalnu zastupljenost nepismenosti, prekida školovanja, siromaštva i loših uslova života u izolovanim naseljima, ranih brakova, neposedovanja ličnih dokumenata, dugoročnog izbegličkog statusa, i velikog broja slučajeva ugrožavanja osnovnih ljudskih prava. Za romsku nacionalnu zajednicu karakterističan je patrijarhalan odnos prema ženama. Romkinje se često ne obrazuju i vezane su za kuću i porodicu. U pokrajinskim organima uprave zaposlena je jedna Romkinja (0,12% od ukupnog broja zaposlenih, i 0,2% od ukupnog broja zaposlenih žena), i to u državnoj administraciji (saradnica za romska pitanja u Sekretarijatu za upravu, propise i nacionalne manjine). U organima uprave opština u administraciji zaposlena su 2 i u gradu Novom Sadu 2 Roma (nijedna žena)[3]. U Nacionalnom savetu Roma/kinja od 35 članova, 2, odnosno, 5,71% su žene. U Vojvodini deluju 2 romske političke partije (Romska kongresna partija i Demokratska romska unija). Broj žena uključenih u rad partija je neznatan a na mestima upravljanja ih nema. Roma/kinja u parlamentu i izvršnoj vlasti nema i ukupan udeo romske nacionalne zajednice u strukturama vlasti u Vojvodini je značajno manji u odnosu na njihov udeo u ukupnom stanovništvu Vojvodine. Romkinje dele sudbinu svoje nacionalne zajednice u Vojvodini i u nacionalnim udruženjima sudbinu žene kada je u pitanju učešće u javnoj vlasti u Vojvodini. U Vojvodini deluju različite romske organizacije koje se angažuju i na rešavanju problema romske nacionalne zajednice i problema koji se tiču Romkinja. U Savez Roma Vojvodine uključeno je tridesetak romskih organizacija i udruženja i kulturno umetničkih društava. Takođe je aktivna Matica Romska, Društvo za romski jezik, Udruženje romskih studenata Univerziteta u Novom Sadu i Pokret Roma Vojvodine. Registrovane su i dve ženske romske organizacije: Udruženje Romkinja 'Amarilis' u Novom Sadu i 'Romkinje Banata' u Kikindi. Kulturno stvaralaštvo Roma/kinja veoma je bogato i poslednjih godina objavljene su mnoge publikacije na romskom jeziku. Televizijske i radio emisije emituju se na romskom jeziku na Radio televiziji Novi Sad i u manjim centrima u Vojvodini. U Vojvodini izlazi časopis Romologija i dvonedeljni informativni list THEM.
[1] *(2003), Srbija u brojkama, Republika Srbija, Republički zavod za statistiku, Beograd. [2] Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, Službeni list Savezne Republike Jugoslavije, br. 41/ 2002. [3] Informacija o nacionalnoj i polnoj strukturi, stepenu obrazovanja, načinu i datumu zasnivanja radnog odnosa u pokrajinskim, opštinskim i gradskim organima uprave na teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine, Republike Srbije - i Autonomne Pokrajine Vojvodina, Izvršno Veće Autonomne Pokrajine Vojvodine, oktobar 2003, Novi Sad, br. 101-00001/2003.
|
|||
|
©
Zenske studije i istrazivanja,
Novi Sad |
|||
|
Projekat je pod naslovom: CEDAW Shadow Report on the Rights of the Roma Women in Vojvodina u periodu od 22.12.2003. do 30.06.2004. finansijski podržala Britanska ambasada u Beogradu u visini od 6,370 €. |
|||